 |
|
ZA VAS SMO
IZDVOJILI |
 |
|
 
|
 |
OBAVIJEST za
Hrvatice i Hrvati u Njemačkoj... gdje možete kupiti tjednik
Hrvatsko slovo. |
|

|
 |
|
 
|
 |
ZAHVALJUJEMO pretplatnicima,
podupirateljima, darovateljima |
|

|
 |
|
 
|
 |
UVODNIK Zdravko Gavran
Ni
"Lijeva, lijeva" - ni "Lijeva, desna" |
|

|
 |
|
 
|
 |
Zlatko
Kramarić, dr. Josip Kregar, pater Zvonimir Bon Šagij, dr.
Milorad Pupovac, Srećko Ferenčak, Vesna Sudar, Boris Mutić,
Ivan Fumić
|

|
 |
|
 
|
 |
CRVENA
OLOVKA |
|

|
 |
|
 
|
 |
OSVRTIĆ ZAKRABULJENI POKVARENJACI
|
|

|
 |
|
 
|
 |
JEKA |
|

|
 |
|
 
|
 |
SEDMO OSJETILO |
|

|
 |
|
 
|
 |
VIC TJEDNA |
|

|
 |
|
 
|
 |
DIM
S OGNJIŠĆA NJIMA BOLEST NE DA
MISLIT |
|

|
 |
|
 
|
 |
RAZGOVOR Vesna
Kljajić IVIĆ
PAŠALIĆ: Moramo otvoriti vrata novoj generaciji
političara |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
Domagoj Margetić Svjetska
banka i MMF upozorili hrvatsku Vladu na kršenje embarga
razmijenjenih dokumenata |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
Diana
Kukoč
Politika
nadvladala profesiju |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
TJEDNI POLITIČKI
MOZAIK Hrvoje
Sadarić Zanemarivanje
i nepriznavanje problema |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
HRVATSKA RASKRIŽJA Zoran Vukman Da
je Finkielkraut Hrvat... |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
GOVOR
PREDSJEDNIKA MESIĆA U POVODU DESETE OBLJETNICE MEĐUNARODNOG
PRIZNANJA HRVATSKE Stjepan Šulek Zašto
Mesić ni jednom riječju nije spomenuo Tuđmana |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
RAZGOVOR S
POVODOM Petar
Bukovac PAVO
GAGULIĆ: HDZ-u novi izbori odgovaraju |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
JE LI FTV SREDSTVO ASIMILACIJE ZA
BOSANSKOHERCEGOVAČKE HRVATE? Josip Milić
Mrak
medija u prokletoj avliji |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
Stjepan Šulek
Otkriven
njemački Bleiburg |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
Emil Čič
Demilitarizacijom
do neokolonijalizma |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
GOST
KOMENTATOR HRVATSKOGA SLOVA Carl Gustaf
Ströhm Naklonost
EU drastično pada |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
TV
ANTIKRIST NA
SLOBODI Mihovil Donat Tko
se boji križa, tragovi mu smrde |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
OD PETKA DO
PETKA Vesna
Kljajić Maškare |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
RAZGOVOR Mira
Ćurić VLADIMIR
TADEJ: Sve je manje hrabrih koji staju pred
kamere |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
KAKVA JE
POZADINA MALE VIJESTI O
"SKRIVANJU"... Vinko
Grubišić Izvori
protuhrvatske propagande su u Hrvatskoj |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
PRIVATIZACIJA U HRVATSKOJ NAJOBIČNIJA JE
PLAČKA Branimir
Molak Privatizacija
u Hrvatskoj najobičnija je pljačka Energetski
monopoli |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
KROZ POPOVO
POLJE U ZIMSKO
PREDVEČERJE Zoran
Vukman Ravno
na razmeđu svjetova |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
RAZGOVOR S
POVODOM Mira
Ćurić DAMIR
GREGURIĆ i TVRTKO SARIĆ: Uspjeh mladih glazbenika ovisi o
osobnom zalaganju |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
HRVATSKI
TRAGOVI U
MLETCIMA Lovorka
Čoralić Vrijedna
djela Dalmatinca |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
DOGAĐANJA:
Koncerti, kazališta, galerije,
izložbe... |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
KNJIGA -
Nedjeljko Mihanović: Prepoznavanje
vrijednosti Nevenka
Nekić Usklađivanje
estetike i etike |
|
 
|
 |
|
 
|
 |
PREDSTAVLJANJE KNJIGE akademika Josipa Pečarića
"Sramotni sud u
Haagu" Željko
Olujić Matematičar
u povjesnici |
|
 
|
 |
|
 
| |
 |
 |
Radi ostvarenja svojih
neokolonijalističkih ambicija Amerikanci su najprije udarili na
oružane snage latinskoameričkih država
Demilitarizacijom do neokolonijalizma
Jedan od
ključeva za razumijevanje suvremenih povijesno-političkih događaja i
političkih tendencija svakako nudi knjiga pod naslovom "The Plot to
Annihilate the Armed Forces and the Nations of Ibero-America"
("Urota da se unište oružane snage i države/nacije Latinske
Amerike", EIR News Service, Inc. Washington D. C. 20041-0390, 1994,
skupine autora pod vodstvom Gretchen & Dennis Small). Knjiga je
zapravo sažetak najvažnijih izlaganja iz časopisa Excutive
Intelligence Review u kojoj je naročitu ulogu odigrao najslavniji
američki politički zatvorenik i bivši kandidat za predsjednika SAD -
Lyndon H. LaRouche, mlađi. LaRouche je postao politički zatvorenik
zbog suprotstavljanja predsjedniku SAD Georgeu Bushu starijem, tj.
zbog suprotstavljanja američkoj političkoj oligarhiji koja u ime
demokracije teži kolonijalnom porobljavanju svijeta. Naime, o tome
pišu LaRouche i Michael O. Billington (iz Nottoway Correctional
Centre) po jedan od uvodnika, dok treći uvodnik knjizi objavljuje
sudionik Malvinskog rata, argentinski pukovnik, katolik, očito
arapskog podrijetla, Mohamed Ali Seineldin. Njega je američka
oligarhija poslala na doživotnu robiju, jer je u Argentini izvršio
neuspjeli državni udar, kako bi spriječio ekonomsko porobljavanje i
uništenje svoje zemlje.
Knjiga nosi
naslove: I. Antimilitaristička kampanja i "Novi svjetski poredak",
II. Studije pojedinačnih slučajeva (Argentina, Brazil, El Salvador,
Guatemala, Peru, Tajland), III. Ekonomska pozadina (rastroja
država), IV. Demokracija? (s tekstovima LaRoucha), i poglavlje V.
Domoljubi govore (u središtu stoji lažno optuženi, oklevetani pa
osuđeni panamski general Noriega).
Knjiga je tako
jednostavna u svojim dokazima, i tako zamršena u dubini svoga
spoznavanja činjenica da je, možda, najbolje citirati iz recenzije
razloge njezina objavljivanja. Naime, prema N. Billingtonu, knjiga
je objavljena, "kao opomena i poziv na akciju državama u razvoju s
područja Azije, Afrike i Srednjeg istoka. Premda se neposredan
sadržaj knjige tiče sadašnjih nastojanja da se raspuste vojne
ustanove - i kao zadnji cilj, sve institucije od značaja nacionalne
suverenosti - u latinskoameričkim državama, ovdje sabrani dokazi
također demonstriraju da je isti proces u tijeku protiv svih država
u tzv. Trećem svijetu". Knjiga, dakle, tumači kako je glavni cilj
razoriti sve armije onih država čiji su narodi određeni da budu
nerazvijena i jeftina radna snaga, koja će služiti budućem
industrijskom prosperitetu američke oligarhije. Nas Hrvate ovo se i
te kako tiče, jer mi ovdje na shematskim modelima kolonijalnog
ponašanja možemo uočiti da upravo prisustvujemo istome procesu, ali
s drugim formalnim povodima.
Napad na
suverenitet
Proces
demilitarizacije Latinske Amerike započeo je godine 1982., u vrijeme
velike diplomatske krize u području dviju Amerika. Sjedinjene su
Američke Države godine 1982. (travanj-lipanj) bile pod šokom iz dva
razloga: zbog Malvinskog rata, kojim je Argentina iz
vojno-ekonomskih razloga nastojala spriječiti britansku ekspanziju
na svome krilu, te vratiti okupirani teritorij, otoke Malvine
(Falkland), što su ih još 1832. zaposjeli Britanci. Drugi razlog
velikog potresa Amerikancima je bio moratorij na meksičke dugove što
ih je u rujnu 1982. po savjetu LaRouchea proglasio meksički
predsjednik Jose Lopes Portillo. U SAD Argentinu je, na njezinu
molbu, u političkim krugovima zagovarao upravo L. LaRouche. On je
isticao da je rat isprovocirala anglo-američka financijska
oligarhija, ne zbog sukoba oko otoka, već stoga što je zbog bankrota
svjetskog financijskog sustava postajala sve očajnija. U kolovozu te
godine LaRouche je predložio i da latinskoameričke zemlje stvore
zonu zajedničkog tržišta kojim bi se oduprle anglo-američkoj
financijskoj i vojnoj agresiji, i ujedno odvojeno razvile svoje
ekonomije (slično Europskoj uniji). Ovo bi srušilo kompletnu
konstelaciju interesa i snaga SAD i Britanije pa Amerikanci to nisu
mogli dopustiti: da bi spriječili razvoj situacije u neželjenom
smjeru utemeljili su tzv. "Među-američki dijalog" koji u lipnju
počinje s radom u washingtonskom "Centru za znanstvenike Woodrow
Wilson", financiran od američke vlade i financijskih mešetara, koji
stvarno vladaju Amerikom. Ravnatelj Centra postao je Abraham
Lowenthal, a članom programa biva Louis Goodman, koji "četiri godine
kasnije utemeljuje neslavni projekt 'Bush Manual' (Bushov priručnik)
protiv latinskoameričke vojske".
Već na prvom
seminaru Heraldo Munoz, bivši profesor Čileanskog sveučilišta,
tvrdio je da se "pokušaj uspostave argentinskog suvereniteta nad
Malvinima nikada ne bi bio dogodio da je na vlasti u Argentini bila
demokratska vlast", naravno ona demokratska vlast koju kontroliraju
Amerikanci. Munoz je jedan od vodećih operativaca u projektu
ograničenog suvereniteta, a potom je bio i veleposlanik pri
"Organizaciji američkih država" koja je sve više postajala kontrolna
udruga SAD nego savjetodavno tijelo Latinoamerikanaca. Ukratko,
"Među-američki dijalog" zaključio je da je najveća zapreka politici
američke globalne i financijske moći postojanje latinskoameričkih
oružanih snaga, kao zaštitnice državnog suvereniteta, jer
suverenitet je neprijatelj globalizma, te ga treba razgraditi. Od
tog vremena počeli su medijski promidžbeni napadi na oružane snage,
a komunističke gerilske pokrete u latinsko-američkim državama
Amerikanci su snažno podržali. K tome, oni su zaključili da je
najbrži put za razaranje oružanih snaga optuživanje za zločine i
kršenje ljudskih prava, a naročito putem tzv. "nevladinih udruga",
koje od tog vremena SAD redovito financiraju.
Emil ČIĆ
(Ostatak pročitajte u Hrvatskome slovu ili u knjizi "Povijest hrvatskih neprijatelja")

O VAŠOJ
PRETPLATI ILI POTPORI OVISI BUDUĆNOST HRVATSKOGA
SLOVA
Uplate doznačiti na
žiro-račun: HKZ-HRVATSKO SLOVO
d.o.o. 30102-603-38253
Devizne uplate
moguće u svim nacionalnim valutama na devizni račun: HKZ-HRVATSKO
SLOVO d.o.o. 2500-9982800-575186 PRIVREDNA
BANKA d.d., ZAGREB
Svakoga petka HRVATSKO SLOVO uvijek za
Hrvatsku!
|
 |
 |